Ho­će li in­ter­net da pro­go­vo­ri srp­ski

Od 6,5 hi­lja­da ži­vih je­zi­ka na sve­tu, naj­ve­ći deo po­pu­la­ci­je ko­ri­sti ki­ne­ski, za­tim špan­ski je­zik, dok je na tre­ćem me­stu en­gle­ski. I to sa­mo ma­lo is­pred arap­skog. Upr­kos či­nje­ni­ci da naj­ve­ći broj lju­di ne po­zna­je al­fa­bet, in­ter­net go­vo­ri ma­ter­njim – en­gle­skim je­zi­kom. I ta je­zič­ka ba­ri­je­ra je­dan je od raz­lo­ga zbog ko­jih čak 2,6 mi­li­jar­di lju­di ni­ka­da ni­je sur­fo­va­lo veb pro­stran­stvi­ma. Ni­ka­da ni­je bi­lo on­lajn.

Na kom je­zi­ku i pi­smu će ubu­du­će dve mi­li­jar­de lju­di ko­ri­sti­ti in­ter­net? Na ko­jim i ka­kvim na­zi­vi­ma do­me­na će pri­stu­pa­ti sa­dr­ža­ji­ma? Ka­kve će bi­ti nji­ho­ve imejl-adre­se? Ovo su te­me o ko­ji­ma će svet da­nas raz­go­va­ra­ti na sku­po­vi­ma or­ga­ni­zo­va­nim po­vo­dom Me­đu­na­rod­nog da­na uni­ver­zal­ne pri­hva­tlji­vo­sti. To će bi­ti te­ma i struč­nja­ka ko­ji će se ovim po­vo­dom oku­pi­ti u 10 sa­ti u be­o­grad­skom ho­te­lu „Kra­un pla­za”.

– Mi mo­ra­mo da skre­ne­mo pa­žnju na to da ve­ći­na lju­di na sve­tu ne pi­še i ne či­ta en­gle­ski al­fa­bet, što je osno­va in­ter­ne­ta. Ako že­li­mo da svi jed­na­ko ko­ri­ste in­ter­net kao plat­for­mu ko­ja da­nas uje­di­nju­je svet, mo­ra­mo ra­di­ti na to­me da sva pi­sma na sve­tu bu­du jed­na­ko upo­tre­blji­va na in­ter­ne­tu. Ta­ko je Aj­kan (ICANN) još 2016. ofor­mio gru­pu za Uni­ver­zal­nu pri­hva­tlji­vost ko­ja jed­nom go­di­šnje obe­le­ža­va svoj dan ka­ko bi ceo svet pod­se­ti­la na ove pro­ble­me. Sva­ka­ko, to ni­je sa­mo dan, već se­ri­ja ma­ni­fe­sta­ci­ja, jer sva­ka ze­mlja ima svoj Dan uni­ver­zal­ne pri­hva­tlji­vo­sti (UA dan). Re­ci­mo, naš je za Sve­tog Sa­vu, dok je da­nas do­ga­đaj za ceo svet. Sve oči lju­di ko­ji se ba­ve ovim pro­ble­mi­ma upr­te su da­nas u Be­o­grad – ob­ja­šnja­va za „Po­li­ti­ku” Du­šan Sto­ji­če­vić, pred­sed­nik Uprav­nog od­bo­ra Re­gi­stra na­ci­o­nal­nog in­ter­net do­me­na Sr­bi­je (RNIDS).

Šta pod­ra­zu­me­va uni­ver­zal­na pri­hva­tlji­vost na in­ter­ne­tu?

– Ka­ko je in­ter­net na­stao u Ame­ri­ci, ta­ko je la­ti­ni­ca na nje­mu pri­rod­na. A to pr­ven­stve­no zna­či da sva osta­la pi­sma, arap­sko, he­brej­sko, ki­ne­sko, pa i na­ša ći­ri­li­ca, ni­su pri­rod­ni i ni­su nor­mal­no pri­hva­će­ni na in­ter­ne­tu. Od na­stan­ka smo se svi do­vi­ja­li ka­ko na kom­pju­te­ru da do­bi­je­mo po­dr­šku za la­ti­ni­cu sa di­ja­kri­tič­nim zna­ci­ma (YUS­CII) i ći­ri­li­cu, u stva­ri ka­ko bi­smo us­pe­li da na­te­ra­mo kom­pju­te­re da go­vo­re naš je­zik. Ta ten­den­ci­ja lo­ka­li­za­ci­je se pro­ši­ri­la na in­ter­net.

Svi pro­ble­mi ko­ji se ja­vlja­ju sa do­me­ni­ma i na in­ter­ne­tu usred lo­ka­li­za­ci­je su, za­pra­vo, uni­ver­zal­no pri­hva­tlji­vost. Naj­bo­lja de­fi­ni­ci­ja ovog ro­go­bat­nog op­šteg ter­mi­na je pro­sta: svi do­me­ni i sve imejl-adre­se tre­ba da bu­du pri­hva­će­ni na svim plat­for­ma­ma i soft­ve­ru, bi­lo da se ra­di o mo­bil­nim te­le­fo­ni­ma, kom­pju­te­ri­ma, ta­ble­ti­ma. Mo­žda je bo­lja mo­ja de­fi­ni­ci­ja u ši­rem smi­slu ko­ja ka­že: ko­ri­snič­ki in­ter­fejs tre­ba da bu­de pot­pu­no na lo­kal­nom pi­smu i lo­kal­nom je­zi­ku – po­ja­šnja­va Sto­ji­če­vić.

Još 2013. su, ka­že naš sa­go­vor­nik, sve zna­čaj­ne svet­ske or­ga­ni­za­ci­je do­ne­le set stan­dar­da ko­ji re­ša­va­ju sve pro­ble­me sa ko­jim se su­o­ča­va­ju ne­en­gle­ska pi­sma na in­ter­ne­tu. Ali pro­blem je nji­ho­va pri­me­na – po­treb­no je ažu­ri­ra­ti sva­ki soft­ver na sve­tu na svim ser­ve­ri­ma i ra­ču­na­ri­ma na naj­no­vi­je ver­zi­je. A to ni­je lak po­sao.

– Kao bu­me­rang, ovi pro­ble­mi sa­mi otva­ra­ju sa­svim dru­ge pro­ble­me. Po­što je po­treb­no vre­me za pri­me­nu svih no­vih stan­dar­da, do­me­ni i imejl-adre­se ne ra­de baš ka­ko tre­ba svu­da u sve­tu, pa to pro­u­zro­ku­je da ko­ri­sni­ci od­u­sta­ju od ova­kvih do­me­na. Ti­me ima­mo pri­vid da se, na pri­mer, ći­ri­lič­ni.srb do­men mno­go ma­nje tra­ži u od­no­su na la­ti­nič­ni.rs, te je raz­bi­ti ovo ko­lo iz­me­đu „pro­ble­ma” i „ma­nje tra­žnje” za­da­tak za Aj­kan, na­ci­o­nal­ne re­gi­stre po­put RNIDS i za sve re­le­vant­ne rad­ne gru­pe ko­je ra­de na ovom po­slu.

Pod­se­ti­ću sa­mo da .srb „ne pri­ča” sa­mo na­šu ći­ri­li­cu, već i ru­sku, ukra­jin­sku, ma­ke­don­sku, bu­gar­sku… Ni .rs ne pri­ča sa­mo la­ti­ni­cu, već po­dr­ža­va pi­sma na­ših na­ci­o­nal­nih ma­nji­na kao i .srb – do­da­je Sto­ji­če­vić.

Prava Pekara počinje sa radom u Smederevu!

Radno vreme objekata je od 06 do 18

Očekujemo Vas!