Duh starog Vranja kroz šetnju kućom poznatog pisca

Kuća Bore Stankovića je spomenik od nacionalnog značaja i najpoznatija kuća u Vranju. Tu je Bora Stanković živeo sa svojom Baba Zlatom, do preseljenja u Beograd. Grad je otkupio kuću i pretvorio u Muzej 1967. godine. Beleže oko 15. 000 posetilaca godišnje.

Muzej kuća Bore Stankovića oživljava atmosferu iz dela čuvenog pripovedača. Tipična je arhitektura 19. veka, balkansko-orijentalni stil, ispred kuće trem, u dvorištu dud, orah, bunar.

“Oni ovde kada uđu i zakorače u dvorište Borine kuće osete i vide duh starog Vranja, jako malo je sačuvano tih kuća iz onog vremena , ovde je dragoceno jer u sklopu Borine kuće mogu da obiđu i Pribojčićevu kuću, da prođu kroz kapidžik, obično ih zainteresuje“ objašnjava Lidija Ilić, kustos Muzej – kuće Bore Stankovića.

Tokom godine Muzej kuću obiđe oko 15 000 posetilaca, najviše tokom prolećnih i letnjih meseci. Dolaze iz svih krajeva zemlje i regiona, obilaze Borinu, Baba Zlatinu i gostinsku sobu.

“Celokupan ambijent, mogu da kažem, i činjenica da se kuća nalazi u ulici koja i dalje negde održava duh tog vremena u kom je Bora živeo” kaže Sanja Bilbija Nikolić iz Beograda.

“Sad sam pravio slike za reportažu ‚‚Uradio Starina Novak‚‚ -Reportažu o Bori?Bori i njegovoj kući, kako je živeo i tako to” dodaje Đorđe Nikolić, OŠ ‚‚Starina Novak‚‚ iz Beograda.

“Ovako je lepo, nema tu pregovora nikakvih. Poznato je sve što ima unutra, i dobro je što je sačuvano” kaže Pavlina i Milan Zorić iz Skoplja.

“Najčešće ih interuje Borina biografija, što je i razumljivo, zatim prostor gde je odrastao, gde je živeo, kako je sve to izgledalo, obično se oduševe kad uđu, kad osete ovaj prostor, ambijent, postavku, Borini lični predmeti, oni su dragoseni jer je jako malo sačuvano porodičnih origanala, to im je najbitnije, i to ih najčešče oduševi i podstakne ih da ponovo čijatu Borina dela, to je skoro svaki drugi posetilac rekao” ističe Lidija Ilić, kustos Muzej – kuće Bore Stankovića.

Borinu stolicu su njegove ćerke poklonile na otvaranju muzej-kuće, čuva se i razboj na kome je tkala baba Zlata. Izloženi su i originalni rukopisi, prvo izdanje “Nečiste krvi” časopisi, dokumenta, porodični orginali.

Prava Pekara počinje sa radom u Smederevu!

Radno vreme objekata je od 06 do 18

Očekujemo Vas!