Dečja prava štite i hrabre najmlađe

Dečji savet osnovan je pre dve godine pri kancelariji pokrajinskog ombudsmana, a njegovi članovi izabrani su na javnom konkursu. Sada su se sastali na Paliću i po sopstvenom izboru razgovarali o vršnjačkom nasilju.

Mladi članovi Dečjeg saveta prisustvovali su trodnevnom seminaru na Paliću koji je organizovala Kancelarija pokrajinskog zaštitnika građana, a koji je bio posvećen vršnjačkoj edukaciji o pravima deteta.

Dečji savet je kao svoje stalno radno telo pre dve godine osnovao pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman kako bi se ostvarilo aktivnije, direktnije i smislenije uključivanje dece u ostvarivanju njihovih prava.

„Hteli smo da damo na značaju jednom od četiri stubova dečjih prava, tj. pravu na participaciju. Deca imaju pravo da budu pitana i da učestvuju u donošenju svih onih odluka koje se njih direktno tiču”, kaže docent dr Dragana Ćorić, pokrajinska zaštitnica građana – ombudsman.

Dečji savet ima 15 članova i članica iz svih krajeva Vojvodine, a seminaru u Subotici prisustvovalo je trinaestoro mladih. Članovi Dečjeg saveta mogu da informišu i obaveštavaju instituciju ombudsmana o kršenju prava deteta, daju mišljenje, savete i predloge radi unapređenja prava deteta, učestvuju u organizovanju edukativnih aktivnosti o pravima deteta i učestvuju u realizaciji istraživanja o stanju prava deteta. U savetu su mladi uzrasta od sedmog razreda osnovne škole do trećeg razreda srednje škole, tj. uzrasta koji obuhvata i učenički parlament, a izabrani su na javnom konkursu.

„Članice i članovi Dečjeg saveta su naši savetnici i savetnice i naši najbolji saveznici u borbi za dečja prava. Cilj ovog seminara je da ih naučimo kako da samostalno održavaju radionice u svojim školama, sa vršnjacima, nastavnicima ili roditeljima. Sami učesnici su kao jedan od problema sa kojim se suočavaju upravo izabrali vršnjačko nasilje, kao i održavanje i očuvanje mentalnog zdravlja i uopšte zdravlja i dece i ostalih. Oni su prva linija odbrane vršnjaka, mi stariji smo prevaziđena odbrana dece jer često brkamo dečja prava i dečje obaveze. Neretko se od starijih čuje da deca imaju samo prava, ali ne i obaveze. To nije tačno, koncept dečjih prava treba njih da štiti a istovremeno i da ih hrabri da budu što bolji i što korisniji članovi društva”, nastavlja dr Ćorić.

Jedna od članica Dečjeg saveta je i Iva Tomić, Subotičanka i učenica Gimnazije „Svetozar Marković”, koja kaže da lično nije doživela ugrožavanje svojih prava ali da su joj poznate situacije iz njenog okruženja u kojima je došlo do tuča a da akteri nisu na odgovarajući način upozoreni.

„Učenici koji su imali više povlastica kao dobri đaci, čak i ako su bili inicijatori tuče, nije im stavljeno na znanje kakav su prestup načinili. Smatram da je saznavanje onoga šta smemo a šta ne smemo deo procesa sazrevanja. Važno je znati i svoja i tuđa prava, a mislim da je pravo na obrazovanje, i to dolično obrazovanje, jedno od važnih dečjih prava”, kaže Iva.

Za Kseniju Bušković, osmaka iz Novog Sada, pravo deteta ogleda se i u tome da svako nesputano izrazi svoju ličnost.

Ognjen Novičić iz pančevačke srednje medicinske škole upoznat je i sa problemom digitalnog nasilja. „Ono je sada češće od fizičkog nasilja. Tu se putem različitih profila i sajtova, za koje se ne zna ko stoji iza njih, krše prava drugih. Zbog toga je potrebna edukacija da bi se to prepoznalo i reagovalo”, kaže.

Njegov vršnjak Andrej Bilić iz Vršca, takođe i volonter Crvenog krsta, objašnjava: „Od drugara sam čuo za internet nasilje, gde osim raznih prevara postoje stranice za ismevanje neke osobe. To je veoma opasno nasilje, anonimno je jer ne znamo ko nas napada i čini da se osoba oseća veoma loše.”

Maksim Katona je učenik osmog razreda osnovne škole u Ruskom Krsturu. Prema njegovim rečima, posebno je ugrožena participacija dece u donošenju odluka koje se odnose na njih. „Mi smo tradicionalistički orijentisano društvo, držimo se starih principa po kojima funkcionišemo. Na primer, u školu su došli da nas snime za neku promociju, i to je dogovoreno sa roditeljima, ali nas niko ništa nije pitao i bilo nam je neprijatno. Mogućnost da govorimo o dečjim pravima daje nam šansu da ono ne bude izraženo koliko bi bilo bez toga”, kaže Maksim Katona.

Prava Pekara počinje sa radom u Smederevu!

Radno vreme objekata je od 06 do 18

Očekujemo Vas!