Otkako je na snazi Zakon o socijalnim kartama, najmanje 44.000 ljudi ostalo je bez prava na novčanu socijalnu pomoć, a najugroženiji građani naše zemlje koji preživljavaju uz novčanu socijalnu pomoć već dve godine imaju opravdan razlog da strepe zbog informacionog sistema „Socijalna karta”, koji se oslanja na algoritam nepoznat javnosti, upozorili su predstavnici Inicijative za ekonomska i socijalna prava A11, koji se zalažu za ukidanje ovog zakonskog rešenja i obustavu primene informacionog sistema „Socijalna karta”.
„Uveden je potpuno novi sistem, za koji socijalni radnici faktički nisu obučeni, a o kom korisnici novčane socijalne pomoći nisu obavešteni. Zbog novog, poluautomatskog i algoritamskog odlučivanja o pravima koje građani imaju – da li im je porastao prihod, da li su stekli više imovine i da li je došlo do ovih promena i kod osoba povezanih sa njima, za tačno dve godine primene zakona bez socijalne pomoći ostali su i oni koji ni na koji način nisu prevarili sistem”, ukazuju iz inicijative. Socijalnim radnicima, kako su dalje naveli, posao je postalo rešavanje takozvanih notifikacija o promenama u statusu pojedinca, a ne terenski rad koji bi omogućio da se zaista spoznaju uslovi u kojima korisnici novčane socijalne pomoći žive.
„Tako je novi sistem pojedinim građanima beležio neverovatne prihode iz radnog odnosa koji se nije desio, sezonski rad protivpravno je uziman kao razlog za ukidanje socijalne pomoći, a socijalni radnici upućivani su na pogrešne odredbe Zakona o socijalnoj zaštiti. Inicijativa A11 na terenu je otkrila niz grešaka ovog registra – primera radi, zbog nepoznavanja načina rada sakupljača sekundarnih sirovina evidentirana je situacija u kojoj je sakupljaču iz Beograda zabeležen mesečni prihod koji bi podrazumevao da jedan čovek, sam, za mesec dana sakupi i proda 22 tone kartona, što je u suprotnosti elementarnim zakonima logike”, istakli su predstavnici inicijative A11.
Na ovu primedbu u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja konstatuju da A11 na terenu nije ništa otkrila u vezi sa registrom, niti je pokazala ijednu grešku. Oni ističu da ako je otkupljivač sekundarnih sirovina putem poreske prijave prikazao prihod fizičkom licu vredan 22 tone kartona i na to platio porez trebalo je da A11 proveri kod otkupljivača podatke ili sumnju prijavi nadležnom organu pošto je vršila terenski „monitoring” putem iskaza građana, a ne da okrivljuje registar koji je podatke preuzeo od zvaničnog organa i njegove evidencije, odnosno od Poreske uprave. Inicijativa A11 bi verovatno htela da socijalni radnici ispituju da li su firme otkupljivači sekundarnih sirovina zaista uplaćivali prikazane prihode ili nisu, ali to nije njihov posao. Takve anomalije i ako postoje pre svega bi trebalo da nadležnim organima prijavljuju lica kojima su prikazani prihodi i o kojima su upoznati od strane stručnih radnika, kažu u resornom ministarstvu.
Na konstataciju inicijative A11 da registar „Socijalna karta” na jednom mestu obuhvata oko 135 podataka o ličnosti korisnika usluga socijalne zaštite, ali i njihovih srodnika i takozvanih povezanih lica, u resornom ministarstvu odgovaraju da je netačno da se obrađuje toliki broj podataka i ističu kako je nejasno kako je A11 došla do tog broja. Oni objašnjavaju da su u Zakonu o socijalnoj karti navedeni svi podaci u odnosu na oko 40 prava koji su od značaja za njihovo ostvarivanje, od kojih mnogi podaci nisu u kategoriji podataka o ličnosti, a podaci se obrađuju u odnosu na pravo ili uslugu i samo neophodni podaci.
„Ministarstvo je pokazalo organizaciji A11 podatke za dva lica, za koja je po punomoćima obaveštena o konkretnim podacima i organizacija A11, koja je imala neposredan uvid u podatke u registru, o čemu su sačinjene službene beleške s ciljem da A11 ne može da izvrgava podatke koji se nalaze u registru, ali očigledno da ni to nije bila prepreka za dalje iznošenje neistina. S obzirom na to da se radilo o licima koja ostvaruju novčanu socijalnu pomoć, to znači da se o njima obrađuje najveći broj podataka u odnosu na ostala prava. Istine radi, za jednog građanina su obrađena 43 podatka, od kojih na podatke o ličnosti otpada 16, a za drugog građanina 50 podataka, od kojih je 28 podataka o ličnosti, 16 podataka o dva motorna vozila i šest podataka o ostvarenim pravima. Ovo je istina, a ne da se obrađuje 135 podataka. Čak i da se obrađuje 135 podataka, to nije nikakav parametar za ovakvo izvrgavanje zakona, jer je obrada podataka propisana zakonom, što je u skladu sa Ustavom Srbije”, ističu u Ministarstvu rada.
U organizaciji A11 ističu da Srbiji novčanu socijalnu pomoć trenutno prima oko 168.000 građana, a taj broj se smanjuje iz godine u godinu.

