Za pet godina u Srbiji pošumljeno 1.000 hektara

Prema poslednjim podacima Ministarstva zaštite životne sredine u okviru projekata obnove šuma od 2018. do 2023. godine, pošumljeno je oko 1.000 hektara u više od 60 gradova i opština u Srbiji.

Međutim i pored toga u Vojvodini je pod šumama oko sedam odsto površina, što ovaj deo Srbije čini najmanje pošumljenom regijom u Evropi.

Ekolozi tvrde da bi problem mogao biti rešen ukoliko bi svi vlasnici poljoprivrednog zemljišta, uključujući i državu, bili spremni da se odreknu trenutne koristi i kada bi više razmišljali o dugoročnim efektima.

Razlog za nedostatak šumskog zemljišta koje bi se potencijalno moglo pošumiti treba tražiti u činjenici da je područje Vojvodine dominantno poljoprivredni region i površine zemljišta su već opredeljene za tu svrhu ili eventualno neke druge namene.

“Ovim delovanjem šume su prostorno ograničene na uske lokalitete duž rečnih tokova, Frušku goru, Vršački breg, i prostore Deliblatske i Subotičke peščare. Na ovim lokalitetima se sada praktično nalazi najveći deo šumskog fonda, dok je manji (ispod 10 odsto) rasut po ostalom prostoru Vojvodine. To ustvari ukazuje na veoma malu i simboličnu šumovitost vojvođanskih polja koja je nedovoljna za obavljanje minimuma opštekorisnih funkcija šuma”, navode iz preduzeća Vojvodinašume.

Oni dalje navode da je pošumljavanje jedan od mehanizama za stvaranje zdrave životne sredine i strateški odgovor na klimatske izazove i ekstremne vremenske događaje kao što su poplava, suše i erozija.

“Iako su efekti pošumljavanja vidljivi tek za nekoliko godina može se reći da je svaka nova šuma poklon budućim generacijama”, kažu iz Vojvodinašume.

Delatnošću gajenja šuma i ostalih šumarskih delatnosti u Srbiji se, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, bavi 361 firma.

Najuspešnija preduzeća u delatnosti gajenje šuma i ostale šumarske delatnosti u 2022. godini
Ime preduzeća Ukupni prihodi Rezultat poslovanja Broj zaposlenih
JAVNO PREDUZEĆE ZA GAZDOVANJE ŠUMAMA SRBIJAŠUME SA PO BEOGRAD (NOVI BEOGRAD) 10.671.385.000 984.039.000 3.171
JP VOJVODINAŠUME PETROVARADIN 6.610.960.000 487.862.000 1.462
IVANA RADOVANOVIĆ PR TRGOVINSKO ZANATSKOAUTOPREVOZNIČKA I USLUŽNA RADNJA ZA SEČU DRVETA RADOVANOVIĆI DEVIĆI 287.046.000 60.372.000 7
GRADINA SISTEM DOO, TEMERIN 531.772.000 48.814.000 76
ŠUME MANASTIRA EPARHIJE KRUŠEVAČKE d.o.o. 90.458.000 43.614.000 4
FORNET DOO BEOGRAD 173.615.000 43.320.000 13
RADNJA ZA ISKORIŠĆAVANJE ŠUME DŽOKEJ MILOŠEVIĆ ZORAN PREDUZETNIK, STRAGARI 418.044.000 41.043.000 10
CRKVENE ŠUME EPARHIJE ŠUMADIJSKE d.o.o. 50.853.000 30.950.000 4
VESNA SAMARDŽIĆ PR ZANATSKO TRGOVINSKA RADNJA UZGOJ ŠUMA I PREVOZ ROBE VESNA S.V. MALI ZVORNIK 286.321.000 21.638.000 42
MILOŠ MILOŠEVIĆ PR DRVO KOP 40.518.000 20.175.000 8
SR LJUBE RADNJA ZA EKSPLOATACIJU I PROMET DRVNIH SORTIMENATA LJUBINKO VELIČKOVIĆ PREDUZETNIK KURŠUMLIJA 59.398.000 11.388.000 4
DRAGOLJUB SMILJANIĆ PR UZGOJ ŠUMA, TRGOVINA I PREVOZ SAMM-D KOMERC VELIKA REKA 67.961.000 9.164.000 18
ŽELJKO MIHAILOVIĆ PREDUZETNIK ECO-TEAM 71.448.000 6.989.000 12
MIROSLAV VUJIĆ PR VUJIĆ M 2019 42.972.000 6.692.000 3
DRAGAN MARINKOVIĆ PREDUZETNIK, SAMOSTALNA TRGOVINSKO ZANATSKO USLUŽNA I AUTOPREVOZNIČKA RADNJA MARINKO, VUKUŠICA 61.448.000 6.325.000 6
MANASTIRSKE ŠUME 136.032.000 5.807.000 6
SZR BAK MILISAV BAKOVIĆ PREDUZETNIK IVANJICA 25.548.000 4.720.000 6
ZDM-EXPORT IMPORT DOO VETERNIK 25.233.000 4.262.000 1
GRADIS DOO NOVI SAD 34.786.000 3.103.000 5
FORESTING DOO 124.622.000 3.037.000 10
CompanyWall Finansijski Asistent *svi podaci su za 2022. godinu, u dinarima

Na prvom mestu liste koja je formirana na osnovu rezultata poslovanja ostvarenih u 2022. godini, nalazi se javno preduzeće Srbijašume sa ostvarenih 984.039.000 dinara.

Za poslednje tri godine, rekordan poslovni rezultat ovo javno preduzeće imalo je 2021. godine sa dobiti od 1.100.557.000 dinara. Pandemijska godina je kao i za većinu kako privatnih, tako i javnih preduzeća bila jedna od težih kada je reč o poslovanju, pa je u skladu sa tim rezultat bio 608.576.000 dinara.

Treba napomenuti da Srbijašume gazduje državnim šumama i šumskim zemljištem na površini od 897.118 hektara i obavlja stručno-savetodavne poslove u šumama sopstvenika – fizičkih lica na površini od 1.222.960 hektara.

Preduzeće je počelo sa radom 1. oktobra 1991. godine u skladu sa Zakonom o šumama sa ciljem da integralno gazduje šumama i upravlja zaštićenim područjima i lovištima u skladu sa principima održivog šumarstva i profitabilnosti, uz povećanje šumovitosti i unapređenje postojećeg šumskog fonda Republike Srbije.

Na drugom mestu liste bonitetne kuće CompanyWall prema rezultatima poslovanja u 2022. godini nalazi se takođe javno preduzeće. Vojvodinašume su u prethodnoj godini prema EBITDA parametru ostvarile 487.862.000 dinara, što je nabolji rezultat za poslednjih tri godine, jer je u 2020. dobit bila 68.602.000 dinara, i u 2021. godini 344.942.000 dinara.

Foto; Printscreen youtube

Na listi preduzeća koja su najuspešnija u delatnosti gajenja šuma i ostalih šumarskih radova nalazi se nekoliko manastira, od kojih najbolju poziciju ima društvo sa ograničenom odgovornošću Šume manastira Eparhije kruševačke. Ovo preduzeće osnovao je Eparhijski upravni odbor Srpske pravoslavne crkve-kruševačke Eparhije.

Firma gazduje na tri jedinice: Naupare, Ljubostinje i Veluće. Šumu je na području Naupare, manastir dobio na poklon od države poveljom kneza Aleksandra Karađorđevića.

“Prvo uređivanje ovih šuma predstavlja jedno od prvih uređivanja šuma na teritoriji današnje Srbije, južno od Save i Dunava. Radio ga je dr Đorđe Jovanović početkom dvadesetog veka i doneo privredni plan za šumu manastira Naupare sa periodom važnosti od 1908 -1927. godine. Ukupna površina gazdinske jedinice Naupare iznosi 1491,84 hektara, od čega je 1465,57 hektara ili 98 odsto obrasle površine. Oko 90 odsto šume je obraslo lišćarskim vrstama drveća (najviše bukva), izdanačkog porekla, dok je oko 10 odsto četinarskih vrsta”, navode iz preduzeća Šume manastira Eparhije kruševačke.

Prava Pekara počinje sa radom u Smederevu!

Radno vreme objekata je od 06 do 18

Očekujemo Vas!