Godinu za nama na međunarodnom planu obeležila je borba Srbije da se sačuvaju državni i nacionalni interesi, evropski put i nastavak saradnje sa Zapadom, dalje prijateljstvo i saradnja sa Kinom i Rusijom i vojna neutralnost, dok je na unutrašnjem planu to bilo formiranje nove vlade, a kao cilj je istaknut napredak Srbije.
Priština je 2024. godine nastavila i pojačala teror nad Srbima u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija, a srpski predsednik Aleksandar Vučić je imao intenzivnu diplomatska aktivnost.
Bilo je i više poseta brojnih svetskih lidera Beogradu, među kojima i onih svetski najznačajnijih.
U aprilu je, na osnovu rezultata izbora u decembru 2023, formirana nova vlada s premijerom Milošem Vučevićem, a pre toga konstituisan novi saziv Skupštine Srbije kojom predsedava Ana Brnabić.
Nastavljeni pritisci
Na Kosovu i Metohiji je od početka 2024. godine bilo brojnih turbulencija. Početkom godine su Privremene institucije samouprave u Prištini zabranile dinar u platnom prometu na Kosovu i Metohiji, a ta mera je stupila na snagu 1. februara. Pod pritiskom međunarodne zajednice, Priština je dozvolila korišćenje dinara tokom tranzicionog perioda do 12. maja, od tada je u radnjama i ugostiteljskim objektima za eventualno korišćenje dinara zaprećeno i kaznom do 20.000 evra.
Priština je nastavila hapšenja Srba za navodne ratne zločine i pokušaje prisvajanja kulturnog i verskog nasleđa srpskog naroda u pokrajini.
U okviru dijaloga Beograda i Prištine u Briselu, Beograd je kao glavni zahtev isticao formiranje ZSO, što Priština izbegava godinama. Na poslednjoj rundi, 17. decembra, otklonjene su prepreke za primenu Deklaracije o nestalima i dogovoreno formiranje Zajedničke komisije.
Odluka ustavnog suda u Prištini da se Manastiru Visoki Dečani vrati zemljište sprovedena je nakon osam godina.
Dvostruki aršini
Priština je pokušala i da uđe u članstvo Saveta Evrope, ali su evropske zemlje to stopirale tražeći da Priština pošalje nacrt statuta ZSO ustavnom sudu i tako započnu ispunjavanje obaveze preuzete 2011. godine.
Diplomatske aktivnosti Srbije su bile usmerene ne samo na zaštitu državnih i nacionalnih interesa kada je reč o KiM već i na borbu u UN da se spreči usvajanje Rezolucije o Srebrenici. Nakon velike diplomatske borbe predsednika Vučića i njegovog tima, Rezolucija o Srebrenici je u maju ipak usvojena u Generalnoj skupštini, ali se Srbija izborila da na glasanje 19 zemalja bude protiv, 68 uzdržano, a 84 zemlje “za”.
– Nikad se nije desilo u UN da glasanje o pitanju genocida nije doneto jednoglasno, ovo se dešava prvi put jer su neki ljudi hteli da iskoriste veliku političku moć i da politizuju ovu važnu temu – rekao je Vučić.
On se obratio na Generalnoj skupštini UN i u septembru, kada je upitao zašto veliki lideri kada govore o potrebi da Ukrajina bude slobodna, da se poštuju UN i njena Povelja, ne poštuju Povelju i Rezoluciju 1244 kada je reč o teritorijalnom integritetu Srbije.
Posete svetskih lidera
Srbiju je 2024. posetilo više svetskih zvaničnika, među kojima predsednici Kine, Francuske i Turske Si Đinping, Emanuel Makron, sa kojim se Vučić sastao i u Parizu ove godine, i Redžep Tajip Erdogan, kao i nemački kancelar Olaf Šolc, slovački premijer Robert Fico.
Vučić je telefonom razgovarao i sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, a pozvan je na proslavu Dana pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu na Crvenom trgu u Moskvi, 9. maja, 2025. Telefonski razgovor je imao i sa novoizabranim predsednikom SAD Donaldom Trampom, nekoliko dana posle predsedničkih izbora u Americi.
Svesrpski sabor
Početkom juna u Beogradu je održan Svesrpski sabor na kojem su Srbija i Republika Srpska usvojile Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.
U Deklaraciji se konstatuje da srpski narod predstavlja jedinstvenu celinu, da je KiM neotuđivi deo RS, jedna od odrednica nacionalnog identiteta Srba, kao i da se ne podržava rezolucija o Srebrenici.
Upadi Prištine
U prošloj godini je izvršen upad tzv. kosovske policije u objekte Pošte Srbije, na severu Kosmeta, koji su zatvoreni, kao i objekti Banke Poštanska štedionica.
Upadi su usledili i u KBC Kosovska Mitrovica pod izgovorom traženja ilegalnog oružja, ali i druge institucije koje funkcionišu u sistemu Srbije. One su i zatvarane, čime je Srbima na KIM onemogućeno da dođu čak i do izvoda iz matičnih knjiga.