Klimatske promene će u predstojećim godinama sve više uticati na posao uzgajivača hmelja u glavnim evropskim regionima u kojima se uzgaja ta biljka, ključna za pivarstvo, pokazalo je istraživanje.
I količina ubranog hmelja i njegov sadržaj alfa-kiseline, ključne za gorak okus piva, biće u proseku znatno manji nego u prošlosti.
Međunarodni tim koji je sproveo studiju, objavljenu u časopisu Nature Communications, pozvao je na „hitne mere prilagođavanja“.
Stručnjaci smatraju da će za uzgoj biti potrebne veće površine.
Oni su proučavali pet područja uzgoja hmelja, među kojima su tri grada u južnoj Nemačkoj i dva regiona u Češkoj i Sloveniji.
Istraživači očekuju jednu trećinu manje alfa kiseline po hektaru obrađenih površina u razdoblju od 2021. do 2050. u poređenju s prinosima iz razdoblja od 1989. do 2018. godine.
U Halertau, najvažnijem evropskom području za uzgoj hmelja očekuje se da će nivo kiseline pasti za gotovo 40 posto.
Tim istraživača, koji je vodio Martin Mozni s Češke akademije nauke u Brnu, kaže da je znatan pad već primećen analizom sprovedenom tokom nedavnih žetvi.
Naučnici takav razvoj situacije pripisuju sve višim temperaturnim vrednostima i manjoj količini padavina.
Premda su lokalni stručnjaci za prozvodnju hmelja delom kritikovali studiju, neki među njima su i sami primetili promene u alfa kiselini.
„Rezultati istraživanja poklapaju se s našim ličnim iskustvom“, rekao je Erih Lehmar iz Udruženja nemačkih uzgajivača hmelja (HVG Nemačka).
Direktor najvećeg svetskog trgovca hmeljom Bart-Has Tomas Raiser kaže da čvrsto veruje da će nove sorte i metode uzgoja uspeti da omoguće održanje konkurentnosti uzgoja hmelja u južnoj Nemačkoj.
